Kako stres utječe na probavu i može dovesti do proljeva

Jedno od najranijih izravnih opažanja učinka emocija na probavu datira iz 19. stoljeća. Godine 1833. američki je liječnik William Beaumont opisao rezultate višegodišnjeg istraživanja koje je proveo Alexis St. Martin, kojemu je nakon prostrijelne rane ostala fistula koja je omogućila promatranje rada njegova želuca. Beaumont je zabilježio da snažne emocije mogu mijenjati izlučivanje želučanog soka i brzinu pražnjenja želuca, što je bio jedan od najranijih dokaza o povezanosti između mentalnog stanja i funkcioniranja probavnog trakta.

1. Uzroci proljeva
2. Učinak stresa na proljev
3. Liječenje proljeva
4. ČPP – često postavljana pitanja o stresu i proljevu

Uzroci proljeva

Proljev nastaje kada stolica sadrži previše vode, a izmeta postaju rjeđa i obično učestalija nego inače. To se može dogoditi iz niza različitih razloga. Jedan od najčešćih je gastrointestinalna infekcija uzrokovana virusima, bakterijama ili parazitima. Neki mikroorganizmi oštećuju sluznicu crijeva, dok drugi proizvode toksine koji povećavaju izlučivanje vode i elektrolita u crijeva.

Proljev se također može povezati s prehranom. Ako se neki nutrijenti ne probave ili ne apsorbiraju pravilno, ostaju u crijevima i tamo zadržavaju vodu. Taj se mehanizam može dogoditi, na primjer, kod intolerancije na laktozu ili nakon konzumacije velikih količina određenih poliola. Rijeti stolici mogu se pojaviti i nakon konzumacije kontaminirane hrane, prekomjerne količine alkohola, visokih doza kofeina ili proizvoda na koje je osoba osobito osjetljiva.

Proljev je jedan od mogućih nuspojava određenih antibiotika, dodataka magnezija, laksativa i nekih lijekova koji se koriste za liječenje kroničnih stanja. Kronična ili ponavljajuća proljevna stolica također može biti uzrokovana gastrointestinalnim poremećajima ili poremećajima u interakciji crijeva i mozga. Brzinom kojom crijeva funkcioniraju ne utječu samo obroci, infekcije ili lijekovi, već i živčani sustav. Jedan od čimbenika koji može privremeno promijeniti pokretljivost i sekreciju u probavnom traktu je stres.

Učinak stresa na pojedine dijelove probavnog trakta

Učinak stresa na proljev

Iznenadni stres pokreće reakciju u tijelu osmišljenu da ga pripremi za brzu akciju. To mijenja funkcioniranje živčanog sustava i izlučivanje hormona, a učinci se mogu osjetiti i u želucu i crijevima. Kod nekih ljudi želudac počinje raditi sporije, dok crijeva rade brže. Hrana se potom učinkovitije kreće kroz sustav, ostavljajući tijelu manje vremena za ponovnu apsorpciju vode. To može dovesti do naglog poriva za pražnjenjem crijeva, češćih odlazaka na toalet i ponekad proljeva.

Stres također može učiniti crijeva osjetljivijima. Njihovi normalni pokreti tada se mogu osjetiti kao grmljavina, grčevi, bolovi u trbuhu ili nagla potreba za pražnjenjem crijeva. Takvi su simptomi češći kod osoba s sindromom iritabilnih crijeva.

Kronični stres može poremetiti ritam probavnog trakta na dulje razdoblje, utjecati na količinu izlučenih tekućina i povećati osjetljivost crijeva. Njegova povezanost s crijevnom mikrobiotom također se istražuje, iako ti odnosi nisu jednostavni. Kod jedne osobe produljeni stres može biti povezan s proljevom, kod druge s zatvorom, a ponekad se oba problema izmjenjuju. Stoga stres može biti jedan od čimbenika koji pogoršavaju proljev, ali nije uvijek glavni uzrok.

Liječenje proljeva

Proljev može prvenstveno dovesti do dehidracije i gubitka elektrolita, kao što su natrij i kalij, što može uzrokovati slabost, vrtoglavicu, grčeve u mišićima i srčane probleme. Posebno je opasna kod male djece, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima, a opasna je i kada traje dugo, jako je teška ili je popraćena groznicom, krvlju u stolici ili jakim bolovima u trbuhu.

Laka, lako probavljiva prehrana temeljena na jednostavnim obrocima, u kombinaciji s adekvatnim unosom tekućine, obično pomaže kod proljeva. Opcije uključuju rižu, kuhani krumpir, banane, pšenični kruh, kuhane mrkve, blage juhe i nemasno meso, pod uvjetom da se dobro podnose.

"Stres nije samo u vašoj glavi. Središnji živčani sustav i probavni trakt u stalnoj su komunikaciji, zbog čega kod nekih ljudi jak stres može ubrzati pražnjenje crijeva, pojačati nagon za pražnjenjem i pogoršati proljev. Međutim, to ne znači da se ponavljajuće probleme s crijevima automatski treba pripisivati stresu." Anna Zięba – dijetetičarka

ČPP – često postavljana pitanja o stresu i proljevu

Može li stres doista uzrokovati proljev?

Da. Teški stres može utjecati na živčani sustav koji regulira probavni trakt. Kod nekih ljudi to dovodi do ubrzanja pražnjenja crijeva, pojačane potrebe za pražnjenjem i pojave proljeva. Međutim, reakcija se razlikuje od osobe do osobe – stres također može uzrokovati zatvor, mučninu ili bolove u trbuhu.

Zašto osjećam potrebu za odlaskom na WC prije važnog događaja?

Stresna situacija aktivira mehanizme odgovorne za reakciju tijela na prijetnju. To također mijenja funkcioniranje probavnog trakta. Debelo crijevo može početi intenzivnije kontrahirati, zbog čega se može pojaviti nagla potreba za pražnjenjem crijeva prije ispita, javnog nastupa, natjecanja ili važnog sastanka.

Koliko dugo može trajati proljev povezan sa stresom?

Ne postoji određeno trajanje. Kod nekih se ljudi simptomi javljaju samo tijekom razdoblja velike napetosti i brzo jenjavaju; kod drugih se ponavljaju tijekom razdoblja kroničnog stresa. Međutim, dugotrajni ili često ponavljajući proljev ne bi se smjelo samodijagnosticirati kao "nervozni", jer može imati drugi uzrok.

Može li stres pogoršati sindrom iritabilnog crijeva?

Da. Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) jedan je od poremećaja koji utječu na crijevno-moždanu os. Kod nekih ljudi stres i snažne emocije mogu pogoršati bolove u trbuhu, promjene u navikama crijeva, proljev ili zatvor.

Što biste trebali jesti kada imate proljev uzrokovan stresom?

Najvažnije je ostati adekvatno hidriran. Obroci trebaju biti jednostavni i lako probavljivi. Dobri izbori uključuju rižu, kuhani krumpir, pšenični kruh, banane, kuhane mrkve, lagane juhe i nemasno meso. Nema potrebe gladovati, ali vrijedi privremeno ograničiti namirnice koje osobno pogoršavaju vaše simptome.

Može li kava pogoršati proljev kada ste pod stresom?

Može. Kofein kod nekih ljudi potiče rad crijeva. Ako je stres već popraćen povećanom gastrointestinalnom pokretljivošću, velike količine kave ili drugih napitaka s kofeinom mogu dodatno pojačati potrebu za pražnjenjem crijeva.

Trebate li nadopunjavati elektrolite kada imate proljev?

Pri teškom proljevu gube se elektroliti – prvenstveno natrij i kalij – zajedno s vodom. Pravilna rehidracija tada postaje posebno važna. U slučajevima značajnog gubitka tekućine koriste se oralni rehidracijski napitci odgovarajućeg sastava.

Kada proljev ne treba pripisivati stresu?

Liječnički pregled osobito je potreban u slučajevima produljenog ili ponovljenog proljeva, kao i kada je popraćen krvlju u stolici, visokom temperaturom, jakim bolovima u trbuhu, očitom dehidracijom, slabosti ili nenamjernim gubitkom tjelesne težine. Stres može pogoršati gastrointestinalne simptome, ali ga se ne bi smjelo automatski smatrati uzrokom bez razmatranja drugih mogućnosti.

Izvori:

• Tache, Y., Larauche, M., Yuan, P. Q., & Million, M. (2018). Brain and Gut CRF Signaling: Biological Actions and Role in the Gastrointestinal Tract. Current molecular pharmacology, 11(1), 51–71. https://doi.org/10.2174/1874467210666170224095741
• Mönnikes, H., Tebbe, J. J., Hildebrandt, M., Arck, P., Osmanoglou, E., Rose, M., Klapp, B., Wiedenmann, B., & Heymann-Mönnikes, I. (2001). Role of stress in functional gastrointestinal disorders. Evidence for stress-induced alterations in gastrointestinal motility and sensitivity. Digestive diseases (Basel, Switzerland), 19(3), 201–211. https://doi.org/10.1159/000050681
• Chang, Y. M., El-Zaatari, M., & Kao, J. Y. (2014). Does stress induce bowel dysfunction?. Expert review of gastroenterology & hepatology, 8(6), 583–585. https://doi.org/10.1586/17474124.2014.911659