Vegan/biljni proteini, koji su u posljednje vrijeme doživjeli ponovni porast popularnosti, su hranjive tvari bogate proteinima koje su u potpunosti bez izvora proteina životinjskog podrijetla. Ovu hranu traže osobe koje iz raznih razloga ne mogu konzumirati proteine životinjskog podrijetla.
To znači da je ovaj prirodni dodatak pogodan i za vegane i za vegetarijance, ali ne isključivo. Osobe alergične na proteinske sastojke mlijeka - i koje iz tog razloga ne mogu konzumirati protein sirutke - jednako rado uzimaju ove dodatke.
Vegan dodaci proteinima najčešće se proizvode od sojinog, gračkog, rižinog ili konopljinog proteina, a u obliku raznih mješavina sve se češće pojavljuju na policama trgovina kao punopravni ekvivalent proteinu sirutke.
Biljke su jednako dobar izvor proteina kao i životinjski proteini. Grah, grašak, leća, orašasti plodovi i sojina zrna obično sadrže oko 20-25 g proteina na 100 g proizvoda. To je ista količina proteina koja se nalazi u peradi, ribi ili crvenom mesu. Soja sadrži najviše proteina. 100 g soje sadrži do 35 g proteina. Štoviše, protein iz soje ima potpun profil aminokiselina i stoga je potpun protein.
Oko biljnih proteina pojavilo se mnogo mitova, prema kojima su oni od male vrijednosti za osobe koje vježbaju. Međutim, to nije istina. Na primjer, soja i njeni prerađeni proizvodi ili quinoa imaju profil aminokiselina vrlo sličan onome kod životinjskih proteina, koji se smatraju potpunima. Iako su neki biljni proteini ograničeni nedostatkom takozvanih esencijalnih aminokiselina, taj je problem riješen korištenjem biljnih proteina u jednom prehrambenom proizvodu - mješavini Vegan Protein. Prilikom odabira takvih rješenja može se smatrati da taj problem ne postoji.