Trebalo li selen uzimati ujutro ili navečer?

Selen je element koji je potreban u tako malim količinama da se njegova važnost lako previdi. Njegova prisutnost u hrani započinje u tlu, budući da sastav tla određuje koliko selena biljke prvo apsorbiraju, a zatim i životinje koje te biljke jedu. U nekim dijelovima svijeta hrana je znatno bogatija selenom, dok je u drugima siromašnija, što može utjecati na zdravlje čitavih populacija. Kada primijetite prve znakove nedostatka selena, vrijedi znati kada i kako ga uzimati.

1. Uloga selena u imunološkom sustavu
2. Suplementacija selenom i imunitet
3. Uloga selena u štitnjači
4. Suplementacija selenom i štitnjača
5. Kada uzimati selen

Uloga selena u imunološkom sustavu

Najvažnija funkcija selena je pomoć u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, stanja u kojem se u tijelu nakuplja previše molekula sposobnih ometati funkciju tkiva (slobodnih radikala). U normalnim uvjetima one se brzo neutraliziraju prirodnim antioksidativnim sustavom tijela; međutim, kada se taj sustav oslabavi ili se poveća brzina proizvodnje takvih molekula, ravnoteža se narušava.

Selen ima ulogu u stvaranju važnih enzima, uključujući glutation peroksidazu, koji pomažu u obnavljanju ravnoteže i zaštiti stanica od štetnih promjena. Stabilno funkcioniranje ovog sustava ključno je i u svakodnevnom životu i u situacijama kada je tijelo pod povećanim stresom.

Suplementacija selenom i imunitet

Kod osoba sa nedostatkom selena pokazalo se da suplementacija poboljšava funkciju limfocita (bijelih krvnih stanica) i NK stanica (stanica prirodnih ubojica, koje su odgovorne za brzo uništavanje inficiranih ili oštećenih stanica).

Pregledi studija na ljudima zabilježili su povećanje aktivnosti enzima koji štite stanice od oksidativnog stresa, kao što je GPx (glutation peroksidaza), i smanjenje markera oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Ovaj je učinak osobito značajan kod osoba koje pate od kroničnog stresa, bolesti ili neadekvatne prehrane.

Uloga selena u štitnjači

Drugo ključno područje u kojem selen igra vitalnu ulogu je funkcija štitnjače. Ova žlijezda odgovorna je za proizvodnju hormona koji reguliraju brzinu metabolizma, razinu energije, tjelesnu temperaturu i mnoge procese povezane s živčanim sustavom.

Selen je uključen u pretvorbu hormona štitnjače u njihovu aktivnu formu i pomaže u zaštiti štitnjače od oksidativnog stresa. To pomaže održati stabilnije razine hormona i osigurava učinkovitije funkcioniranje štitnjače. To je osobito važno za osobe s autoimunim poremećajima štitnjače, jer selen može utjecati na to kako imunološki sustav reagira na taj organ.

Suplementacija selenom i štitnjača

Rezultati kliničkih ispitivanja sve više pokazuju da suplementacija selenom može biti zaista korisna za osobe s niskim razinama selena. U autoimunim bolestima štitnjače zabilježeno je da suplementacija selenom može podržati uravnotežen rad imunološkog sustava, što je u mnogim studijama povezano sa smanjenjem antitijela na TPO (antitijela na tiroidnu peroksidazu) i poboljšanjem općeg stanja pacijenata.

Novije analize također ukazuju na poboljšanje razine TSH-a (tiroidni stimulirajući hormon) ako štitnjača još nije stabilizirana liječenjem. Takve promjene često ukazuju na to da štitnjača, zahvaljujući suplementaciji selenom, može funkcionirati na stabilniji i predvidljiviji način.

Procijenjeni sadržaj selena u odabranim namirnicama

(Široki rasponi posljedica su varijacija u sadržaju selena u različitim regijama svijeta)

Kada uzimati selen

Najprikladnija i najbolje istražena metoda suplementacije selenom jest uzimanje u obliku selenometionina, jer ga tijelo najlakše apsorbira i održava njegovu razinu stabilnijom nego kod drugih oblika. Većina kliničkih ispitivanja koristila je doze u rasponu od 100 do 200 µg dnevno, što je obično dovoljno za ispravljanje nedostataka, a istovremeno je sigurno za dugotrajnu upotrebu. Selen se može uzimati u bilo koje doba dana, no mnogi ljudi biraju jutro. Najvažnije je uzimati ga uz obrok jer se time poboljšava apsorpcija. Nema kontraindikacija za uzimanje navečer.

Izvori:

• Huwiler, V. V., Maissen-Abgottspon, S., Stanga, Z., Mühlebach, S., Trepp, R., Bally, L., & Bano, A. (2024). Selenium Supplementation in Patients with Hashimoto Thyroiditis: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Clinical Trials. Thyroid : official journal of the American Thyroid Association, 34(3), 295–313. https://doi.org/10.1089/thy.2023.0556
• Kiremidjian-Schumacher, L., Roy, M., Wishe, H. I., Cohen, M. W., & Stotzky, G. (1994). Supplementation with selenium and human immune cell functions. II. Effect on cytotoxic lymphocytes and natural killer cells. Biological trace element research, 41(1-2), 115–127. https://doi.org/10.1007/BF02917222
• Huang, Z., Rose, A. H., & Hoffmann, P. R. (2012). The role of selenium in inflammation and immunity: from molecular mechanisms to therapeutic opportunities. Antioxidants & redox signaling, 16(7), 705–743. https://doi.org/10.1089/ars.2011.4145