Selen tijekom trudnoće – je li sigurno uzimati ga i ako jest, koliko?

Sva živa i neživa materija u našem svijetu sastoji se od kemijskih elemenata. U ljudskom tijelu oni ne služe samo kao građevni blokovi, već sudjeluju i u bezbrojnim biološkim procesima koji su ključni za pravilno funkcioniranje stanica, tkiva i organa. Jedan od takvih elemenata u tragovima je selen – hranjiva tvar neophodna za pravilno funkcioniranje mnogih fizioloških procesa.

1. Selenij u povijesti
2. Od toksina do esencijalnog hranjivog sastojka
3. Što su selenoproteini?
4. Preporučeni unos selena
5. Sigurne razine selena
6. Najbolji izvori selena
7. Trebaju li sve trudnice uzimati dodatke selena?
8. Vrijedi li uzimati dodatak prehrani?
9. Što kažu znanstveni dokazi?
10. Što biste trebali imati na umu pri uzimanju dodataka prehrani?
11. Sažetak
12. ČPP – Često postavljana pitanja

Prema zdravstvenim tvrdnjama odobrenim od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), selen pridonosi, između ostalog, normalnom funkcioniranju imunološkog sustava i normalnoj funkciji štitnjače. Stoga ne iznenađuje da trudnice i dojilje, čija je potreba za ovim elementom veća nego kod drugih zdravih odraslih osoba, često postavljaju pitanja o njegovom unosu.

Selenij u povijesti

Selenij je 1817. godine otkrio švedski kemičar i liječnik Jöns Jacob Berzelius. Dok je istraživao u tvornici sumporne kiseline u Stockholmu, primijetio je kako se na dnu procesnih posuda nakuplja crvenkasto-smeđi talog. U početku je pretpostavio da se radi o teluriju, koji je već bio identificiran, no detaljnije analize otkrile su da je otkrio potpuno novi element. Nazvao je novo otkriveni element selen, od grčke riječi selene, što znači 'Mjesec'. Taj je naziv bio referenca na telurij, čije ime potječe od latinske riječi tellus – 'Zemlja'.

Od toksina do esencijalnog hranjivog sastojka

Više od stoljeća, selen se prvenstveno smatrao toksičnim elementom za ljude i životinje. Tek su 1957. godine Klaus Schwarz i Calvin Foltz dokazali da je on esencijalni sastojak prehrane sisavaca. Njihovo istraživanje označilo je početak potpuno nove perspektive o biološkoj ulozi selena. Drugi proboj dogodio se 1973. godine, kada je otkriveno da je selenij sastavni dio specifične skupine proteina – selenoproteina. Upravo ti proteini sudjeluju u mnogim procesima u tijelu, uključujući, između ostalog, pravilno funkcioniranje imunološkog sustava, što je odraženo u zdravstvenim tvrdnjama koje je odobrila EFSA.

Što su selenoproteini?

Selen se u organizam ugrađuje uglavnom u obliku dviju aminokiselina – selenometionina i selenocisteina. Aminokiseline su osnovne građevne jedinice proteina, dok je selenocistein karakteristična komponenta ranije spomenutih selenoproteina.

Među najbolje karakteriziranima su:

• glutation peroksidaze,
• tioredoksin reduktaze,
• jodotironin dejoodinaze,
• i selenoproteini P, R, N i K.

Do danas je u ljudi identificirano oko 25 različitih selenoproteina, od kojih su mnogi uključeni u procese unutar imunološkog sustava. Na primjer, glutation peroksidaze pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, dok je selenoprotein K uključen u regulaciju procesa unutar imunoloških stanica.

Osim u imunološkom sustavu, selenoproteini su uključeni i u brojne procese u endokrinom, živčanom i mišićnom sustavu. Posebno je dobro razumljiva uloga jodotironinskih deijodaz, koje su uključene u metabolizam hormona štitnjače. Međutim, vrijedi naglasiti da uključenost selenoproteina u te procese ne znači automatski da je suplementacija selenom korisna za svakoga. Primjerenost suplementacije uvijek treba procjenjivati od slučaja do slučaja.

Preporučeni unos selena

Budući da aktivnost mnogih selenoproteina ovisi o adekvatnoj opskrbi selenom, stručnjaci Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) utvrdili su razine adekvatnog unosa (AI), koje se smatraju dovoljnima za većinu zdrave populacije.

One su sljedeće:

• dojenčad (7–11 mjeseci) – 15 µg
• djeca (1–3 godine) – 20 µg
• djeca (4–6 godina) – 25 µg
• djeca (7–10 godina) – 30 µg
• djeca (11–14 godina) – 45 µg
• adolescenti (15–17 godina) – 55 µg
• odrasli – 55 µg
• trudnice – 70 µg
• dojilje – 70 µg

Više vrijednosti za trudnice i dojilje proizlaze iz potrebe da se zadovolje zahtjevi organizma majke i razvijajućeg se ploda ili dojenčeta.

Sigurne razine selena

Osim vrijednosti adekvatnog unosa, EFSA je također utvrdila gornju tolerabilnu razinu unosa (UL). To je najviša količina nutrijenta koja, ako se unosi dugoročno, ne bi trebala predstavljati rizik od neželjenih učinaka za većinu zdravih ljudi.

UL vrijednosti za selen su sljedeće:

• djeca (1–3 godine) – 60 µg
• djeca (4–6 godina) – 90 µg
• djeca (7–10 godina) – 130 µg
• djeca (11–14 godina) – 200 µgadolescenti (15–17 godina) – 250 µg
• odrasle osobe, uključujući trudnice i dojilje – 255 µg dnevno

Valja napomenuti da se ova granica odnosi na ukupnu količinu selena iz prehrane i dodataka prehrani.

Najbolji izvori selena

Nije lako odrediti točan sadržaj selena u hrani, jer količina ovog elementa u namirnicama ovisi prvenstveno o njegovoj koncentraciji u tlu, koja se značajno razlikuje među različitim regijama svijeta.

Najbogatiji izvori selena i dalje su proizvodi životinjskog podrijetla, prvenstveno:

• riba
• školjke
• jaja
• meso
• sir

Oni obično sadrže između otprilike 20 i 80 µg selena na 100 g proizvoda, iako neki organi, posebice bubrezi, mogu sadržavati znatno više. Biljna hrana obično sadrži manje količine selena, a njezin sadržaj ovisi o uvjetima uzgoja. Dobri izvori uključuju žitarice, mahunarke, sjemenke i orašaste plodove. Brazilski oraščići mogu biti osobito bogati selenom, iako sadržaj selena u pojedinačnim serijama proizvoda može znatno varirati.

Trebaju li sve trudnice uzimati dodatke selena?

Kao što je ranije spomenuto, službene prehrambene smjernice preporučuju viši adekvatni unos selena za trudnice i dojilje nego za ostale odrasle osobe. To je zbog potrebe da se zadovolje zahtjevi organizma majke i razvijajućeg se ploda ili dojenčeta na dojenju. Međutim, to ne znači da svaka trudnica mora uzimati dodatke prehrani. U mnogim slučajevima odgovarajuću količinu selena može se dobiti pravilnom uravnoteženom prehranom, osobito ako ona redovito uključuje ribu, jaja, mliječne proizvode i meso.

Osobe koje se pridržavaju eliminacijskih dijeta, osobito veganskih dijeta, trebale bi obratiti malo više pažnje na unos selena jer je sadržaj selena u biljnoj hrani uvelike ovisan o njegovoj koncentraciji u tlu. Kao rezultat toga, čak i slične namirnice mogu sadržavati vrlo različite količine selena.

Nadalje, neka biljna hrana koja je izvor selena sadrži značajne količine fitinske kiseline. Ta tvar može inhibirati apsorpciju određenih minerala, kao što su željezo, cink, kalcij, magnezij i bakar. To, naravno, ne znači da je biljna hrana neprimjerena tijekom trudnoće, već samo da sastav prehrane treba pažljivo razmotriti.

Vrijedi li uzimati dodatak prehrani?

Ako vaša prehrana ne osigurava adekvatan unos selena ili sumnjate da je vaš unos možda nedovoljan, preporučljivo je posavjetovati se s ginekologom ili kliničkim dijetetičarom. Specijalist će procijeniti vašu prehranu, vaše zdravstveno stanje i je li potrebna suplementacija.

U prehrambenim dodacima selen se najčešće nalazi u obliku selenometionina ili anorganskih soli, kao što su selenat ili natrijev selenit. Selenometionin je oblik koji se prirodno nalazi u hrani i odlikuje se dobrom bioraspoloživošću. Međutim, odabir dodatka i njegovu dozu uvijek treba prilagoditi individualnim potrebama, uzimajući u obzir količinu selena koju osigurava dnevna prehrana.

Što kažu znanstveni dokazi?

Učinci suplementacije selenom tijekom trudnoće predmet su znanstvenih istraživanja već dugi niz godina. Između ostalog, analiziran je njegov odnos s funkcijom štitnjače, oksidativnim stresom, tijekom trudnoće i sastavom majčinog mlijeka.

U jednoj objavljenoj meta-analizi autori su naveli da su neka istraživanja uočila povoljan učinak suplementacije na odabrane parametre procijenjene kod trudnica i dojilja. Istovremeno su naglasili da dostupni nalazi nisu u potpunosti konačni, razlikuju se među istraživanjima i zahtijevaju daljnju potvrdu. Iz tog razloga, trenutačno stanje znanja ne pruža osnovu za preporuku rutinske suplementacije selenom za sve trudnice ili dojilje. Odluku o upotrebi dodatka prehrani treba donijeti na individualnoj razini nakon procjene unosa putem prehrane, zdravstvenog stanja i potencijalnog rizika od nedostatka.

Također je vrijedno napomenuti da, prema zdravstvenim tvrdnjama koje je odobrila EFSA, selen doprinosi normalnom funkcioniranju imunološkog sustava, pomaže normalnom funkcioniranju štitnjače, doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa, pomaže u održavanju zdrave kose i noktiju te doprinosi normalnoj spermatogenezi. Međutim, nisu odobrena nikakva zdravstvena tvrdnje za suplementaciju selenom tijekom trudnoće u vezi sa smanjenjem rizika od komplikacija trudnoće, poboljšanjem fetalnog razvoja ili jačanjem djetetovog imuniteta.

Što biste trebali imati na umu pri uzimanju dodataka prehrani?

Najvažnije pravilo je umjerenost. Selen je jedan od minerala u tragovima bitnih za organizam, no i nedostatak i prekomjerni unos mogu biti štetni. Stoga, pri uzimanju dodataka prehrani, trebate uzeti u obzir ukupnu količinu selena iz vaše prehrane, obogaćene hrane i svih dodataka koje uzimate.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) postavila je gornju prihvatljivu razinu unosa (UL) od 255 µg selena dnevno za odrasle, uključujući trudnice i dojilje. U praksi je malo vjerojatno da će se ova razina premašiti normalnom prehranom; međutim, to se može dogoditi kada se istovremeno uzimaju nekoliko dodataka koji sadrže selen.

Sažetak

Selen je esencijalni nutrijent koji sudjeluje u mnogim procesima u tijelu. Prema procjeni EFSA-e, doprinosi, između ostalog, normalnom funkcioniranju imunološkog sustava i štitnjače. Tijekom trudnoće i dojenja potreba za ovim elementom je veća nego kod drugih odraslih osoba; međutim, to ne znači da bi svaka trudnica trebala rutinski uzimati dodatke selena.

Dobro uravnotežena prehrana ostaje temelj, dok se odluka o uzimanju dodataka prehrani najbolje donosi pojedinačno, nakon konzultacija s liječnikom koji vodi trudnoću ili dijetetičarom. Ovaj pristup pomaže izbjeći i nedostatak i prekomjerni unos selena, što također može biti štetno za zdravlje.

"Tijekom trudnoće potreba za selenom je veća, ali to ne znači da bi svaka žena automatski trebala uzimati dodatak prehrani. Najvažnije je uzeti u obzir cjelokupnu prehranu i sve druge dodatke prehrani koji se uzimaju, jer kod selena i premalo i previše može biti štetno." Anna Zięba – nutricionistica

ČPP – Često postavljana pitanja

Može li se selen uzimati kao dodatak prehrani tijekom trudnoće?

Da, ali suplementacija nije automatski nužna za svaku trudnicu. Potreba za njim najbolje se procjenjuje na temelju prehrane, zdravstvenog stanja i drugih dodataka prehrani koje uzimate, idealno nakon konzultacija s liječnikom ili dijetetičarem.

Koliko selena treba trudnica?

Prema podacima navedenima u članku EFSA-e, preporučeni unos selena za trudnice iznosi 70 µg dnevno. Taj se podatak odnosi na ukupan unos – prvenstveno iz prehrane – a ne na dozu iz dodatka prehrani.

Koja je maksimalna sigurna količina selena tijekom trudnoće?

U članku se navodi gornja tolerabilna razina unosa (UL) od 255 µg dnevno za odrasle, uključujući trudnice i dojilje. Ovaj limit obuhvaća ukupnu količinu selena iz hrane i dodataka prehrani.

Trebaju li sve trudnice uzimati selen?

Ne. U mnogim slučajevima odgovarajuća količina selena može se dobiti uravnoteženom prehranom. Sama činjenica trudnoće ne znači da je potrebno rutinski uzimati dodatni selen.

Koja hrana sadrži selen?

Dobri izvori uključuju ribu, plodove mora, jaja, meso i sir. Selen se također nalazi u žitaricama, sjemenkama, mahunarkama i orašastim plodovima, iako njegova količina u namirnicama biljnog podrijetla može značajno varirati ovisno o sadržaju selena u tlu.

Jesu li brazilski oraščići dobar izvor selena?

Mogu sadržavati vrlo visoke razine selena, ali količina varira. Iz tog razloga teško se na njih osloniti kao na izvor hrane za precizno kontroliranje dnevnog unosa ovog elementa.

U kojem obliku se selen nalazi u dodacima prehrani?

Dodaci prehrani mogu sadržavati, između ostalog, selenometionin, selenat i natrijev selenit. Selenometionin se također prirodno nalazi u hrani i odlikuje se dobrom bioraspoloživosti.

Znači li više selena veće koristi tijekom trudnoće?

Ne. Selen je esencijalni element u tragovima, ali prekomjeren unos također može biti štetan. Posebnu pozornost treba posvetiti uzimanju više dodataka prehrani istovremeno, jer se selen može nalaziti u više od jednog pripravka.

Poboljšava li suplementacija selenom razvoj djeteta?

Na temelju dostupnih dokaza, ne postoji osnova za takav zaključak. Rezultati studija o suplementaciji tijekom trudnoće su nedorečeni i za selen nisu odobrena nikakva zdravstvena navođenja u vezi s poboljšanim razvojem ploda ili smanjenim rizikom od komplikacija u trudnoći.

Autor: Sławomir Ambroziak – Farmakolog

Izvori:

• https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4101630/
• https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6163284/
• https://lpi.oregonstate.edu/mic/minerals/selenium
• https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9095401/