Problemi s pamćenjem – što ih uzrokuje i kako se nositi s njima?

Svi smo zaboravili gdje smo stavili ključeve, nismo se mogli sjetiti imena nekoga koga smo upravo upoznali ili smo ušli u sobu i zapitali se zašto smo uopće tamo došli. Izolirani incidenti ove vrste potpuno su prirodni i ne moraju nužno ukazivati na zdravstvene probleme. Međutim, ponekad se poteškoće s koncentracijom i pamćenjem javljaju sve češće, otežavajući svakodnevni život i počinjući izazivati zabrinutost.

1. Nije samo dobi
2. Znači li pad pamćenja uvijek starenje?
3. Stres i prevelika stimulacija – česti uzroci problema s pamćenjem
4. San – najbolji saveznik pamćenja
5. Prehrana je važna za funkciju mozga
6. Tjelovježba koristi ne samo vašim mišićima
7. Kako možete trenirati svoje pamćenje?
8. Mogu li pomoći dodaci prehrani?
9. Često postavljana pitanja
10. Sažetak

Nije samo dobi

Iako se određeni kognitivni procesi usporavaju s godinama, pad pamćenja nije uvijek povezan sa starenjem. Vrlo često ga uzrokuju kronični stres, nedostatak sna, iscrpljenost ili nezdrav način života. Dobra je vijest da u mnogim slučajevima možete učinkovito podržati funkciju mozga kroz svoje svakodnevne navike.

Znači li pad pamćenja uvijek starenje?

Kako starimo, mozak, kao i drugi organi, prolazi kroz prirodne promjene. Obrada informacija može biti malo sporija, a prisjećanje na određene činjenice može potrajati dulje. Međutim, to ne znači da će svaka starija osoba doživjeti ozbiljne probleme s pamćenjem. Kod mnogih ljudi kognitivne funkcije ostaju na vrlo dobroj razini dugi niz godina.

Štoviše, mladi i sredovječni ljudi također se sve više muče sa svojim pamćenjem. Brz tempo života, stalna upotreba pametnih telefona, multitasking i preopterećenost informacijama znače da je mozak pod stalnim naporom. Kao rezultat toga, teže je koncentrirati se, a pamćenje novih informacija postaje manje učinkovito.

Stres i prevelika stimulacija – česti uzroci problema s pamćenjem

Jedan od najčešćih uzroka pada pamćenja je kronični stres. U stresnim situacijama tijelo proizvodi veće razine hormona koji mu pomažu nositi se s kratkoročnim prijetnjama. Međutim, ako taj stres potraje tjednima ili mjesecima, može imati negativan utjecaj na koncentraciju, sposobnost učenja i pamćenja.

Prevelika stimulacija također je značajan čimbenik. Moderni mozak gotovo neprestano prima nove informacije – obavijesti na telefonu, poruke, društvene mreže, oglase ili razgovore koji se vode tijekom obavljanja drugih zadataka. Ovaj višak podražaja otežava usmjeravanje pažnje na jedan zadatak, a pažnja je upravo prva faza učinkovitog pamćenja.

San – najbolji saveznik pamćenja

Čak i najbolje funkcionirajući mozak treba odmor. Tijekom sna organiziraju se informacije stečene tijekom dana i konsolidiraju se nova sjećanja. Prekratak ili prekinut san može dovesti do problema s koncentracijom, sporije obrade informacija i poteškoća s prisjećanjem detalja.Redovito odlazak na spavanje, ograničavanje upotrebe elektroničkih uređaja prije spavanja i stvaranje pravih uvjeta za dobar noćni san mogu značajno poboljšati funkciju pamćenja nakon samo nekoliko tjedana.

Prehrana je važna za funkciju mozga

Mozak troši mnogo energije, zbog čega mu je potreban redovit unos hranjivih tvari. Osnova vaše prehrane trebala bi biti raznolika jelovnik bogat povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i ribom. Također je vrijedno zapamtiti da ostanete adekvatno hidrirani. Čak i blaga dehidracija može narušiti koncentraciju i kognitivne funkcije. Redovitost obroka također je važna. Duge pauze između obroka i vrlo restriktivne dijete mogu dovesti do pada razine energije, osjećaja umora i poteškoća s koncentracijom.

Tjelovježba koristi ne samo vašim mišićima

Redovita tjelesna aktivnost ima blagotvoran učinak ne samo na kardiovaskularni sustav, već i na funkciju mozga. Tijekom vježbanja poboljšava se protok krvi, a živčane stanice bolje se opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima.

 Istraživanja pokazuju da fizički aktivni ljudi često postižu bolje rezultate na testovima koji procjenjuju pamćenje i kognitivne funkcije od onih koji vode sjedilački način života. Ne morate odmah početi trenirati za maraton. Čak i redovite šetnje, vožnja bicikla, plivanje ili lagano trčanje mogu pozitivno utjecati na mentalnu oštrinu.

Kako možete trenirati svoje pamćenje?

Mozak, baš kao i mišići, treba redovite izazove. Dobar način da ga održite 'u formi' jest učenje novih vještina, čitanje knjiga, rješavanje križaljki, učenje stranog jezika ili sviranje glazbenog instrumenta. Također je važno ograničiti multitasking. Puno je lakše zapamtiti informacije ako se usredotočite na jedan zadatak odjednom, umjesto da pokušavate raditi nekoliko stvari istovremeno.

Planiranje dana, vođenje bilješki i zapisivanje važnih datuma također mogu biti korisni. Korištenje kalendara ne znači da imate loše pamćenje; naprotiv, to rasterećuje vaš mozak oslobađajući ga potrebe da pohranjuje sve te informacije.

Mogu li pomoći dodaci prehrani?

Zdrav način života i dalje je najvažniji način za podršku zdravom funkcioniranju mozga. Dodaci prehrani ne mogu zamijeniti uravnoteženu prehranu, adekvatan san ili redovitu tjelesnu aktivnost, ali u nekim situacijama mogu nadopuniti vašu svakodnevnu prehranu.

Među ostalima, B vitamini su neophodni za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Prema odobrenim zdravstvenim tvrdnjama, vitamini B6 i B12 doprinose normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnim psihološkim funkcijama. Slične tvrdnje vrijede i za folate. Ako vaša prehrana ne zadovoljava vaše potrebe ili testovi potvrde nedostatak, liječnik ili dijetetičar može preporučiti odgovarajuće suplementiranje.

Također vrijedi spomenuti omega-3 masne kiseline, koje su važna komponenta staničnih membrana. Najbolje ih je unositi iz masne morske ribe, a oni koji ne jedu takvu ribu mogu razmotriti uzimanje dodataka prehrani nakon konzultacija sa stručnjakom.

Kada biste trebali posjetiti liječnika?

Ako su se problemi s pamćenjem pojavili iznenada, brzo se pogoršavaju ili počinju ometati vaš svakodnevni život, ne biste ih trebali zanemariti. Također biste trebali potražiti liječničku pomoć ako su poteškoće s pamćenjem popraćene poremećajima govora, problemima s pokretljivošću, jakim glavoboljama, promjenama u ponašanju ili dezorijentacijom.

Specijalist može zatražiti odgovarajuće pretrage kako bi, između ostalog, isključio nedostatak vitamina, poremećaje štitnjače, nuspojave lijekova ili neurološke bolesti. Što se uzrok problema prije utvrdi, to je veća šansa za uspješan tretman.

"Pamćenje ne ovisi isključivo o dobi. Naše sposobnosti pamćenja i obrade informacija uvelike su pod utjecajem naših svakodnevnih navika – kvalitete sna, razine stresa, tjelesne aktivnosti i prehrane. Prije nego što se obratite dodacima prehrani za poboljšanje pamćenja, vrijedi pobrinuti se za ove osnovne čimbenike, jer oni najčešće određuju koliko dobro naš mozak funkcionira." Tomasz Maciołek – fizioterapeut

Često postavljana pitanja

Jesu li problemi s pamćenjem normalni kako starimo?

U određenoj mjeri, da. Kako starimo, obrada informacija može usporiti, ali povremeni propusti u pamćenju ne moraju nužno ukazivati na bolest. Ako poteškoće s pamćenjem postanu primjetno gori ili ometaju vaš svakodnevni život, vrijedi posavjetovati se s liječnikom.Može li stres utjecati na pamćenje?

Da. Kronični stres može otežati koncentraciju, učenje i pamćenje novih informacija. Dugotrajno povišene razine hormona stresa ne doprinose ispravnom funkcioniranju mozga.

Kako san utječe na pamćenje?

Tijekom spavanja mozak organizira i učvršćuje informacije stečene tijekom dana. Premalo sna ili loša kvaliteta sna može narušiti koncentraciju i otežati prisjećanje prethodno naučene informacije.

Utječe li prehrana na rad mozga?

Da. Uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, ribom, orašastim plodovima i zdravim mastima osigurava hranjive tvari ključne za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Također je važno unijeti dovoljno tekućine.

Koje aktivnosti pomažu trenirati pamćenje?

Dobri načini za stimulaciju mozga uključuju čitanje knjiga, učenje stranih jezika, rješavanje križaljki, sviranje glazbenog instrumenta ili stjecanje novih vještina. Također je korisno ograničiti multitasking i usredotočiti se na jedan zadatak odjednom.

Poboljšavaju li dodaci prehrani pamćenje?

Ako se utvrde bilo kakvi nedostaci, liječnik može preporučiti uzimanje dodataka prehrani, kao što su vitamini B skupine ili drugi hranjivi sastojci.

Utječe li tjelesna aktivnost na pamćenje?

Da. Redovito vježbanje poboljšava protok krvi u mozgu i podržava njegovo pravilno funkcioniranje. Čak i svakodnevne šetnje ili vožnja bicikla mogu imati blagotvoran učinak na koncentraciju i kognitivne funkcije.

Kada o problemima s pamćenjem trebate razgovarati s liječnikom?

Ako su se pojavili iznenada, brzo se pogoršavaju, ometaju svakodnevni život ili su popraćeni simptomima kao što su poteškoće s govorom, dezorijentacija, problemi s pokretljivošću ili jake glavobolje, trebali biste se što prije obratiti liječniku. Rana dijagnoza omogućuje isključivanje ili otkrivanje mnogih stanja koja mogu utjecati na funkciju pamćenja.

Sažetak

Problemi s pamćenjem nisu rezervirani samo za starije osobe. Sve više pogađaju i mlade ljude koji žive u stalnoj žurbi, bore se sa stresom i izloženi su preplavi osjetilnih podražaja. U mnogim slučajevima poboljšanje kvalitete sna, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje odgovarajuće hidratacije i smanjenje multitaskinga mogu dovesti do značajnog poboljšanja koncentracije i pamćenja. Također je vrijedno sustavno poticati mozak novim izazovima. Međutim, ako poteškoće s pamćenjem postaju sve ozbiljnije ili su popraćene drugim zabrinjavajućim simptomima, ne biste trebali odgađati posjet liječniku, jer pravovremena dijagnoza može biti ključna za daljnje liječenje.