Omega-3 za djecu i tinejdžere – koliko trebaju uzimati i koje proizvode odabrati?

Već 1990-ih provedeno je opsežno istraživanje o tome bi li formula za dojenčad trebala sadržavati dugolančane polinezasićene masne kiseline koje su prirodno prisutne u majčinom mlijeku. Posebna je pozornost posvećena dokosaheksaenoj kiselini (DHA), budući da su visoke razine te kiseline pronađene u mozgu i mrežnici djeteta u razvoju. U godinama koje su uslijedile DHA je počela sve više uključivati u adaptirane mliječne formule, a sada je u Europskoj uniji obavezno dodavati je u adaptirane mliječne formule.

Sadržaj:

1. Uloga omega-3 masnih kiselina u razvoju djece
2. Prirodni izvori omega-3 masnih kiselina prikladni za malu djecu
3. Kako odabrati omega-3 za dijete – na što paziti?
4. Siguran unos omega-3 za djecu i adolescente
5. ČPP – Često postavljana pitanja

Uloga omega-3 masnih kiselina u razvoju djece

Omega-3 masne kiseline su vrsta polinezasićenih masnih kiselina i obavljaju različite funkcije u tijelu ovisno o svojoj vrsti. ALA, ili alfa-linolenska kiselina, bitan je sastojak prehrane jer ljudsko tijelo ne može samostalno proizvoditi. ALA se može pretvoriti u druge važne masne kiseline, naime EPA (eikosapentaenoičnu kiselinu) i prethodno spomenutu DHA. Učinkovitost tih pretvorbi je ograničena; stoga biljne izvore ALA ne treba smatrati potpunom zamjenom za namirnice koje osiguravaju gotove EPA i DHA.

DHA se u velikim količinama nalazi u staničnim membranama živčanog tkiva i mrežnici oka, a osobito visoke koncentracije ove kiseline nakupljaju se u mozgu tijekom ranog života. U Europskoj uniji dopušteno je navoditi da DHA pridonosi održavanju normalne funkcije mozga. Također je dopušteno navesti da DHA pridonosi održavanju normalnog vida. Za obje tvrdnje, povoljan učinak postiže se dnevnim unosom od 250 mg DHA, a njihova upotreba podliježe posebnim uvjetima u pogledu sadržaja DHA u hrani.

Prirodni izvori omega-3 masnih kiselina prikladni za malu djecu

Riba je najbolji izvor EPA i DHA, osobito vrste s višim udjelom masti, kao što su losos, haringa, sardina, skuša i pastrva. Razina ovih masnih kiselina varira ovisno o vrsti, podrijetlu ribe, njezinoj prehrani i količini masti u jestivom dijelu. Manjomastije ribe, poput bakalara, također sadrže EPA i DHA, ali obično u manjim količinama. Djeci se može davati riba pečena u pećnici, kuhana ili pirjana, pod uvjetom da se prethodno pažljivo provjeri ima li kostiju i da je veličina komadića prilagođena njihovoj dobi.

Drugu skupinu čine biljne namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline, konkretno ALA. To su, između ostalog, lanena sjemenka, chia sjemenke, orašasti plodovi, laneno ulje i ulje uljane repice. Za mlađu djecu orašaste plodove i sjemenke treba poslužiti u obliku prilagođenom njihovoj dobi, na primjer, usitnjene ili zdrobene i dodane kaši, jogurtu ili nekom drugom jelu.

Približan sadržaj glavnih omega-3 masnih kiselina u različitim uljima

*Sastav ulja mikroalgi uvelike ovisi o vrsti i metodi proizvodnje; neki su proizvodi usmjereni gotovo isključivo na DHA, dok drugi mogu sadržavati i značajne količine EPA.

Kako odabrati omega-3 za dijete – na što paziti?

Prilikom odabira dodatka prehrani, prvenstveno biste trebali provjeriti količinu svake omega-3 masne kiseline u dnevnoj dozi koju preporučuje proizvođač. Navod "1000 mg ribljeg ulja" ne znači 1000 mg EPA i DHA, jer ulje također sadrži i druge masne komponente. Ulje jetre bakalara treba razlikovati od običnog ribljeg ulja jer može dodatno sadržavati vitamine A i D. Stoga se isplati potražiti sadržaj DHA i EPA naveden odvojeno na deklaraciji i provjeriti na koliko se kapsula, mililitara ili doza ta količina odnosi.

Proizvod bi trebao biti prikladan za odgovarajuću dobnu skupinu i omogućavati precizno mjerenje doze. DHA se može dobiti i iz ribljeg ulja i iz ulja mikroalgi, što znači da je moguće pronaći proizvod prikladan čak i za prehranu bez ribe. Uvjeti skladištenja, rok trajanja te informacije proizvođača o kontroli kvalitete i kontaminantima važni su čimbenici.

Siguran unos omega-3 za djecu i adolescente

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) utvrdila je adekvatnu razinu unosa od 100 mg DHA dnevno za dojenčad od 6 mjeseci života i malu djecu mlađu od 24 mjeseca. Ovaj se podatak odnosi na ukupan unos. Za djecu i adolescente u dobi od 2 do 18 godina EFSA nije utvrdila zasebnu, dobno specifičnu vrijednost. Međutim, navedeno je da prehrambene preporuke mogu odgovarati onima za odrasle, tj. otprilike 250 mg EPA i DHA dnevno. Pri određivanju doze potrebno je uzeti u obzir dob, prehranu, konzumaciju ribe, sadržaj EPA i DHA u određenoj porciji te sve druge dodatke prehrani koji se uzimaju.

"Kada je riječ o omega-3 za djecu, nije važna veličina kapsule ili količina ribljeg ulja, već stvarni sadržaj DHA i EPA. Također je vrijedno zapamtiti da biljni izvori ALA nisu potpuni ekvivalent gotovih EPA i DHA. Stoga je, pri odabiru dodatka prehrani, najbolje polaziti od djetetove prehrane, a zatim na deklaraciji provjeriti točnu količinu svake omega-3 masne kiseline u dnevnoj dozi." Łukasz Domeracki – dijetetičar

ČPP – Često postavljana pitanja

Koliko omega-3 masnih kiselina treba djetetu?

Prema EFSA-i, za dojenčad stariju od 6 mjeseci i malu djecu mlađu od 2 godine preporučeni unos iznosi 100 mg DHA dnevno. Ovaj se iznos odnosi na ukupan unos. Za djecu i adolescente u dobi od 2 do 18 godina predlaže se da se mogu primijeniti preporuke za odrasle, tj. otprilike 250 mg EPA i DHA dnevno.

Trebaju li djeca uzimati dodatke s omega-3?

Ne treba svako dijete automatski uzimati dodatak. Prilikom razmatranja toga, glavni čimbenici koje treba uzeti u obzir su prehrana – uključujući koliko često se jede riba – dob i količina EPA i DHA koju osigurava hrana.

Koje su ribe dobri izvori omega-3 za djecu?

Masne ribe, poput lososa, haringe, sardine, skuše i pastrve, glavni su izvori EPA i DHA. Međutim, sadržaj tih kiselina može značajno varirati među vrstama i pojedinim proizvodima.

Mogu li lanena i chia sjemenka zamijeniti ribu?

Nisu potpuna zamjena. Laneno i chia sjeme te orašasti plodovi prvenstveno osiguravaju ALA. Organizam može pretvoriti ALA u EPA i DHA, ali učinkovitost tog procesa je ograničena.

Na što biste trebali obratiti pozornost na deklaraciji dodatka prehrani s omega-3 masnim kiselinama za djecu?

Najvažnija je količina DHA i EPA navedena odvojeno po dnevnoj dozi. Navod "1000 mg ribljeg ulja" ne znači da proizvod sadrži 1000 mg EPA i DHA. Također je vrijedno provjeriti preporučenu dob za dodatak i uvjete čuvanja.

Jesu li omega-3 masne kiseline iz mikroalgi prikladne za djecu koja ne jedu ribu?

Ulje mikroalgi može biti izvor DHA, a neki dodaci prehrani sadrže i EPA. Stoga može biti opcija u prehrani bez ribe, iako biste trebali provjeriti točan sastav i namjenu određenog proizvoda.

Jesu li ulje jetre bakalara i riblje ulje ista stvar?

Ne. Ulje jetre bakalara je ulje ekstrahirano iz jetre bakalara i, osim omega-3 masnih kiselina, može sadržavati i vitamine A i D. To je posebno važno ako dijete već uzima druge dodatke prehrani koji sadrže te vitamine.

Je li DHA važna za dječji mozak?

DHA se nalazi u velikim količinama u živčanom tkivu i nakuplja se posebno brzo u mozgu tijekom ranog života. U EU je dopušteno navoditi da DHA doprinosi održavanju normalne funkcije mozga, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti u vezi s njezinom uporabom.

Izvori: 

• van der Wurff, I. S. M., Meyer, B. J., & de Groot, R. H. M. (2020). Effect of Omega-3 Long Chain Polyunsaturated Fatty Acids (n-3 LCPUFA) Supplementation on Cognition in Children and Adolescents: A Systematic Literature Review with a Focus on n-3 LCPUFA Blood Values and Dose of DHA and EPA. Nutrients, 12(10), 3115. https://doi.org/10.3390/nu12103115
• Campoy, C., Escolano-Margarit, M. V., Anjos, T., Szajewska, H., & Uauy, R. (2012). Omega 3 fatty acids on child growth, visual acuity and neurodevelopment. The British journal of nutrition, 107 Suppl 2, S85–S106. https://doi.org/10.1017/S0007114512001493
• Kuratko, C. N., Barrett, E. C., Nelson, E. B., & Salem, N., Jr (2013). The relationship of docosahexaenoic acid (DHA) with learning and behavior in healthy children: a review. Nutrients, 5(7), 2777–2810. https://doi.org/10.3390/nu5072777