Nedostatak mangana – simptomi, uzroci i učinci na zdravlje

Mangan je prvi put izoliran 1774. godine i dobiven je iz piroluzita, minerala koji sadrži manganov dioksid. Izuzetno je važan za ljude, iako ga nije potrebno konzumirati u velikim količinama. Sudjeluje, između ostalog, u stvaranju vezivnog tkiva, zdravlju kostiju, metabolizmu hranjivih tvari i zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Nedostatak mangana je tema koja zahtijeva oprez, jer ne postoji izravan skup zdravstvenih učinaka specifičnih samo za ovaj element.

1. Simptomi nedostatka mangana
2. Uzroci nedostatka mangana
3. Mangan u hrani

Simptomi nedostatka mangana

Nedostatak mangana smatra se rijetkim, a njegovo procjenjivanje nije tako jednostavno kao kod hranjivih tvari za koje se rutinski laboratorijski testovi češće provode. Značaj ovog elementa proizlazi iz njegove uloge u normalnom metabolizmu energije, održavanju zdravih kostiju, pravilnom formiranju vezivnog tkiva i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Međutim, simptomi koji mogu ukazivati na prehrambene poremećaje obično su nespecifični i mogu biti posljedica mnogih uzroka, kao što su nedovoljan unos energije, nedostatak drugih minerala i vitamina, gastrointestinalne bolesti, kronični stres, nedostatak sna ili primjena vrlo restriktivnih dijeta. Iz tog razloga slabost, umor, loša koncentracija, pogoršanje izgleda kože ili sporiji oporavak ne bi se automatski trebali povezivati s manganom.

Ako se sumnja na nedostatak, važno je procijeniti cjelokupnu prehranu, zdravstveno stanje i čimbenike rizika, umjesto da se simptomi pripisuju jednom hranjivom sastojku. Posjet liječniku ili kliničkom dijetetičaru osobito je važan ako simptomi traju dulje vrijeme, ako postoje istodobna gastrointestinalna stanja ili ako osoba uzima dodatke minerala.

Uzroci nedostatka mangana

Status mangana nije pod utjecajem samo njegova unosa u prehrani, nego i apsorpcije u gastrointestinalnom traktu, sastava ukupne prehrane te mehanizama koji reguliraju njegovu izlučivanje, prvenstveno putem žuči. Rizik od nedovoljnog unosa može biti veći kod osoba čija je prehrana vrlo monotona, strogo ograničena, temeljena na uskom rasponu namirnica ili kronično siromašna energijom i odabranim nutrijentima. Značajne mogu biti i situacije koje uključuju poremećaje probave i apsorpcije, kroničnu proljev, bolesti crijeva, dugotrajno ograničavanje mnogih skupina namirnica ili parenteralnu prehranu bez odgovarajuće odabranih elemenata u tragovima.

Biološka dostupnost mangana ovisi o drugim prehrambenim sastojcima. Neke tvari prisutne u hrani mogu ograničiti apsorpciju određenih minerala. Visok unos kalcija, fosfora ili željeza može, pod određenim uvjetima, utjecati na iskorištavanje mangana.

Procijenjeni sadržaj mangana u nekim njegovim izvorima

Mangan u hrani

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), preporučeni unos (AI) mangana za odrasle iznosi 3 mg dnevno. Glavni prehrambeni izvori mangana su biljni namirnici, osobito cjelovite žitarice, zob, žitarice, smeđa riža, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke, iako se određene količine mogu naći i u kakaou, čaju te određenom lisnatom povrću.

"Dodavanjem klica u obrok obogaćujete svoju prehranu ne samo svježinom i biljnim enzimima, već i manganom – elementom važnim za pravilno funkcioniranje kostura i metabolizma energije." Lukasz Domeracki – dijetetičar

U proizvodima od žitarica stupanj prečišćavanja žitarica ima značajnu važnost, budući da se velik dio minerala nalazi u vanjskim slojevima zrna, koji se djelomično uklanjaju tijekom proizvodnje bijelog brašna. Iz tog razloga prehrana koja se gotovo isključivo temelji na bijelom kruhu, bijeloj tjestenini, slatkišima i visoko prerađenoj hrani može osigurati manje mangana nego prehrana koja sadrži žitarice, integralni kruh, prirodne žitarice, orašaste plodove i sjemenke. Također je važno uključiti razne izvore mangana u svoju svakodnevnu prehranu jer na taj način unosite i vlakna, magnezij, cink, bakar, vitamine B skupine i druge hranjive tvari koje doprinose ukupnoj kvaliteti vaše prehrane.

Izvori:

• Kippler, M., & Oskarsson, A. (2024). Manganese - a scoping review for Nordic Nutrition Recommendations 2023. Food & nutrition research, 68, 10.29219/fnr.v68.10367. https://doi.org/10.29219/fnr.v68.10367
• Aschner, J. L., & Aschner, M. (2005). Nutritional aspects of manganese homeostasis. Molecular aspects of medicine, 26(4-5), 353–362. https://doi.org/10.1016/j.mam.2005.07.003
• Finley JW, Davis CD. Manganese deficiency and toxicity: are high or low dietary amounts of manganese cause for concern?. Biofactors. 1999;10(1):15-24. doi:10.1002/biof.5520100102