Divlji origano – karakteristike, sastav i upotreba u prehrani

Divlji origano uglavnom je poznat kao začinska biljka s karakterističnom aromom, ali već godinama privlači i pozornost istraživača prehrane i nutricionizma. Znanstvena literatura sadrži različita zapažanja o njezinim potencijalnim učincima na organizam, iako oni ovise o obliku primjene i dozi. Origano se najčešće smatra praktičnim dodatkom svakodnevnoj kuhinji, ali u obliku ekstrakata s visokom koncentracijom aktivnih tvari može se koristiti i kao dodatak prehrani.

1. Značajke origana
2. Rasprostranjenost
3. Kulinaristička upotreba
4. U kojim su područjima proučavani origano?
5. Upotreba origana

Značajke origana

Divlji origano je obični origan (Origanum vulgare), trajnica iz obitelji usnatica (Lamiaceae), koja u prirodi tvori grmove visoke obično do 80 cm. Stabljika je četverostrana, blago dlakava, a listovi rastu naizmjenično u parovima i ovalnog su oblika.

 Kada se listovi utrljaju, oslobađa se karakteristična biljna aroma. Obično cvjeta od srpnja do rujna. Origano se ljeti najlakše prepoznaje po svojim cvatovima: na vrhovima izdanaka pojavljuju se brojni mali cvjetovi u nijansama ružičaste i ljubičaste boje.

Rasprostranjenost

Obični origano prirodno raste na velikom dijelu Europe te u zapadnoj i središnjoj Aziji, kao i u Sjevernoj Africi. Također je uveden i naturaliziran u druge dijelove svijeta. U Poljskoj je prilično česta biljka: može se naći na suhim livadama, uz ceste i na rubovima šuma.

Kulinaristička upotreba

Divlji origano se obično koristi kao začin. Dobro se slaže s umacima od rajčice, pizzama, jelima od tjestenine i marinadama za meso i ribu. Također je dobar u mješavinama začina za mediteranska jela, u maslinovom ulju s češnjakom te u nadjevima i juhama.

Obično se koristi u sušenom obliku, koji se može duže čuvati bez gubitka kvalitete i odlikuje se većom koncentracijom aromatičnih tvari. Najvažnije od njih su polifenoli, osobito rosmarinska kiselina i flavonoidi, dok se u eteričnim uljima važnima smatraju i karvakrol i timol.

Nutritivna vrijednost origana

U kojim su područjima proučavani origano?

Kod nekih osoba s kroničnim respiratornim oboljenjima analiziran je odnos između upotrebe pripravaka koji sadrže ekstrakt divljeg origana i težine kliničkih simptoma. Dostupne znanstvene publikacije opisuju opažanja koja ukazuju da su neki sudionici studije prijavili smanjenje simptoma kao što su kašalj, kratkoća daha i piskanje. Odabrane kliničke studije također su procjenjivale parametre plućne funkcije, uključujući rezultate spirometrije, analizirajući moguće promjene u odabranim respiratornim pokazateljima. Međutim, treba napomenuti da su ti podaci znanstvena opažanja i zahtijevaju daljnje, dobro osmišljene studije kako bi se potvrdila njihova klinička važnost.

U kontekstu istraživanja astme, karvakrol, jedna od glavnih komponenti ulja origana, također je analiziran i korišten u studijama kao modelni spoj za procjenu potencijalnih bioloških mehanizama. Neke su publikacije procjenjivale njegov učinak na odabrane pokazatelje povezane s upalnim odgovorom organizma i na određene parametre plućne funkcije. Opisane su promjene u specifičnim laboratorijskim markerima, ali pri tumačenju tih rezultata potrebna je opreznost. Prehrambeni dodaci nisu namijenjeni liječenju astme ili drugih respiratornih bolesti i ne bi trebali zamijeniti terapiju koju preporučuje liječnik.

Upotreba origana

U kuhanju se origano najčešće koristi u količinama od oko 0,5–2 čajne žličice sušene začinske bilje po porciji i 1–2 jušne žlice svježeg lišća, koje se dodaje na kraju kuhanja ili već na tanjuru kako bi se pojačala aroma.

 U suplemetaciji se ulje origana najčešće prodaje u obliku uljanih kapsula ili kao tekućina za razrjeđivanje. Tekuće ulje obično se koristi nakon razrjeđivanja u nositelju (npr. maslinovom ulju), jer je čisto ulje vrlo koncentrirano i može nadražiti sluznicu. Odabiru se kapsule jer omogućuju ponovno doziranje i smanjuju intenzivan okus i rizik od iritacije usne šupljine. 

Izvori:

• de Carvalho, F. O., Silva, É. R., Gomes, I. A., Santana, H. S. R., do Nascimento Santos, D., de Oliveira Souza, G. P., de Jesus Silva, D., Monteiro, J. C. M., de Albuquerque Júnior, R. L. C., de Souza Araújo, A. A., & Nunes, P. S. (2020). Anti-inflammatory and antioxidant activity of carvacrol in the respiratory system: A systematic review and meta-analysis. Phytotherapy research : PTR, 34(9), 2214–2229. https://doi.org/10.1002/ptr.6688
• Alavinezhad, A., Khazdair, M. R., & Boskabady, M. H. (2018). Possible therapeutic effect of carvacrol on asthmatic patients: A randomized, double blind, placebo-controlled, Phase II clinical trial. Phytotherapy research : PTR, 32(1), 151–159. https://doi.org/10.1002/ptr.5967
• Shirvani, H., Bazgir, B., Shamsoddini, A., Saeidi, A., Tayebi, S. M., Escobar, K. A., Laher, I., VanDusseldorp, T. A., Weiss, K., Knechtle, B., & Zouhal, H. (2022). Oregano (Origanum vulgare) Consumption Reduces Oxidative Stress and Markers of Muscle Damage after Combat Readiness Tests in Soldiers. Nutrients, 15(1), 137. https://doi.org/10.3390/nu15010137
• Ragi, J., Pappert, A., Rao, B., Havkin-Frenkel, D., & Milgraum, S. (2011). Oregano extract ointment for wound healing: a randomized, double-blind, petrolatum-controlled study evaluating efficacy. Journal of drugs in dermatology : JDD, 10(10), 1168–1172.