Značaj vitamina K za zdrave kosti

Godine 1934. dokazano je da dodavanje određenih prehrambenih sastojaka prehrani otklanja poremećaje zgrušavanja krvi opažene kod životinja, a taj je učinak povezan s dosad nepoznatim vitaminom. Vitamin K je u početku opisan upravo kao sastojak neophodan za normalnu zgrušljivost krvi, no kasnija istraživanja pokazala su da također ima ulogu u metabolizmu kostiju. Otkriće vitamina K nagrađeno je Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za 1943. godinu.

1. Značajke vitamina K
2. Izvori vitamina K
3. Uspojavanje vitamina K
4. Vitamin K i kosti
5. Potrebe za vitaminom K
6. ČPP – Vitamin K i zdrave kosti

Značajke vitamina K

Vitamin K je skupina u masnim tkivima topivih spojeva, a ne jedna pojedinačna tvar. Nije mineral koji gradi kosti i sam po sebi ne osigurava kalcij. Umjesto toga, omogućuje ispravno funkcioniranje određenih proteina u tijelu. Njegov primarni oblik koji se nalazi u biljnoj hrani je vitamin K1, odnosno filohinon. Vitamin K2 obuhvaća nekoliko menakinona, označenih simbolima MK-4 do MK-13, koji se razlikuju po strukturi, prehrambenim izvorima i duljini vremena tijekom kojeg ostaju u tijelu.

Izvori vitamina K

Vitamin K1 se prvenstveno nalazi u zelenom lisnatom povrću, kao što su kelj, špinat, salata, blitva, peršin i kupus. Također se nalazi u brokuli, prokulicama i biljnim uljima. Menahinoni se nalaze u nekim fermentiranim namirnicama, osobito u natou, i u manjim količinama u određenim vrstama sira, mesu, jajima i mliječnim proizvodima. Neki menahinoni proizvode crijevne bakterije, iako točan stupanj u kojem ta proizvodnja doprinosi zadovoljavanju ljudskih potreba nije utvrđen.

Uspojavanje vitamina K

Budući da je vitamin K topiv u mastima, usvaja se u tankom crijevu uz pomoć žuči i enzima gušterače. Prisutnost male količine masti u obroku može olakšati iskorištavanje vitamina K iz povrća. Nakon apsorpcije, transportira se putem lipoproteina u jetru i druga tkiva, uključujući kosti. Klinički očiti nedostatak kod zdravih odraslih osoba rijedak je, no rizik se može povećati u slučajevima malapsorpcije masti, bolesti žučnog sustava, nakon određenih gastrointestinalnih operacija i tijekom liječenja lijekovima koji utječu na metabolizam vitamina K.

Vitamin K i kosti

Značaj vitamina K za kosti proizlazi prvenstveno iz njegove uloge u aktivaciji vitamina K-ovisnih proteina. Koštano tkivo neprestano se obnavlja: neke od njegovih komponenti se uklanjaju, a na njihovom mjestu se formira nova matrica koja potom prolazi kroz mineralizaciju.

Jedan od najvažnijih proteinskih sastojaka kostiju uključenih u ovaj proces je osteokalcin, koji proizvode osteoblasti – stanice odgovorne za stvaranje kostiju. Kad je pravilno "aktiviran", osteokalcin se može učinkovitije vezati za kalcij i stvoriti interakciju s hidroksiapatitom, glavnom mineralnom komponentom kosti.

Namirnice bogate vitaminom K

Potrebe za vitaminom K

Europska agencija za sigurnost hrane utvrdila je vrijednosti adekvatnog unosa za vitamin K, budući da dostupni podaci nisu omogućili određivanje konvencionalne prosječne potrebe. Standardi se odnose uglavnom na filokinon. Adekvatan unos iznosi 10 µg dnevno za dojenčad u dobi od 7 do 11 mjeseci, 12 µg za djecu od 1 do 3 godine, 20 µg za djecu od 4 do 6 godina, 30 µg za djecu od 7 do 10 godina, 45 µg za one od 11 do 14 godina i 65 µg za adolescente od 15 do 17 godina.

Za odrasle, ta je vrijednost 70 µg dnevno. Ista vrijednost vrijedi i za trudnice i dojilje. EFSA nije utvrdila tolerabilnu gornju razinu unosa vitamina K zbog nedostatnih podataka. Ovu vrijednost ne treba miješati s referentnom vrijednošću unosa koja se koristi na deklaracijama hrane i dodataka prehrani u Europskoj uniji, a iznosi 75 µg.

Kod zdravih osoba preporučen unos obično se može zadovoljiti prehranom koja redovito uključuje zeleno povrće i druge izvore vitamina K. Glavni oblici koji se koriste u dodacima prehrani su filokinon, menakinon-4 i menakinon-7. Posebna opreznost potrebna je za osobe koje uzimaju antagoniste vitamina K, kao što su varfarin, acenokumarol ili fenprokumon. Iznenadna promjena količine vitamina K dobivenog iz hrane ili dodataka prehrani može promijeniti učinke tih lijekova; stoga je važno održavati dosljedan unos i posavjetovati se s liječnikom o suplementaciji.

"Zdrave kosti ne ovise o jednom hranjivom tvaru. Vitamin K pomaže u aktivaciji proteina koji su uključeni u pravilan metabolizam koštanog tkiva; stoga se njegova uloga najbolje ostvaruje kao dio uravnotežene prehrane, a ne kao samostalno rješenje za zdravlje kostiju." Tomasz Maciołek – fizioterapeut

ČPP – Vitamin K i zdrave kosti

Jača li vitamin K kosti?

Vitamin K ne gradi kosti izravno i nije izvor kalcija. Prema odobrenoj zdravstvenoj tvrdnji, doprinosi održavanju zdravih kostiju jer ima ulogu u aktivaciji proteina koji su važni za normalan metabolizam koštanog tkiva.

Je li vitamin K sam dovoljan za očuvanje zdravlja kostiju?

Ne. Na zdravlje kostiju utječe mnogo čimbenika, uključujući adekvatan unos kalcija, vitamina D i proteina, redovitu tjelesnu aktivnost i cjelokupnu prehranu. Vitamin K je jedan element tog procesa.

Koji oblik vitamina K je bolji – K1 ili K2?

Oba oblika imaju važne uloge u tijelu. Vitamin K1 uglavnom se nalazi u zelenom lisnatom povrću, dok se K2, između ostalog, nalazi u fermentiranoj hrani i određenim proizvodima životinjskog podrijetla. Trenutno ne postoje dokazi koji bi upućivali da je kod zdravih osoba rutinski unos jednog oblika korisniji od drugog.

Koja je hrana najbolji izvor vitamina K?

Zeleno lisnato povrće, kao što su kelj, špinat, blitva, peršin, salata, brokula i prokulice, sadrži najveće količine vitamina K1. Vrijedi ih redovito jesti kao dio raznolike prehrane.

Upija li se vitamin K učinkovitije ako se uzima s masnoćom?

Da. Vitamin K je topiv u mastima, stoga dodavanje male količine zdrave masnoće – poput maslinovog ulja, ulja uljane repice ili orašastih plodova – može poboljšati njegovu apsorpciju iz obroka.

Trebaju li svi uzimati dodatke vitamina K?

Ne. Većina zdravih ljudi može unijeti dovoljnu količinu vitamina K prehranom. Suplementacija se ne preporučuje rutinski svima i trebala bi se temeljiti na individualnim potrebama.

Može li vitamin K stupiti u interakciju s lijekovima?

Da. Osobe koje uzimaju antikoagulanse antagoniste vitamina K (npr. varfarin ili acenokumarol) ne bi trebale samostalno početi uzimati dodatke prehrani ili iznenada mijenjati unos namirnica bogatih vitaminom K bez konzultacije s liječnikom, jer to može utjecati na učinkovitost njihova liječenja.

Smanjuje li kuhanje sadržaj vitamina K u povrću?

Vitamin K je relativno stabilan tijekom uobičajene toplinske obrade. Gubici su obično manji nego kod mnogih vitamina topivih u vodi, stoga i sirovo i kuhano povrće ostaju vrijedan izvor istog.

Izvori:

• Shearer, M. J., Fu, X., & Booth, S. L. (2012). Vitamin K nutrition, metabolism, and requirements: current concepts and future research. Advances in nutrition (Bethesda, Md.), 3(2), 182–195. https://doi.org/10.3945/an.111.001800
• Gundberg, C. M., Lian, J. B., & Booth, S. L. (2012). Vitamin K-dependent carboxylation of osteocalcin: friend or foe?. Advances in nutrition (Bethesda, Md.), 3(2), 149–157. https://doi.org/10.3945/an.112.001834
• Xie, C., Gong, J., Zheng, C., Zhang, J., Gao, J., Tian, C., Guo, X., Dai, S., & Gao, T. (2024). Effects of vitamin K supplementation on bone mineral density at different sites and bone metabolism in the middle-aged and elderly population. Bone & joint research, 13(12), 750–763. https://doi.org/10.1302/2046-3758.1312.BJR-2024-0053.R1