Učinak stresa na razinu kolesterola

Godine 1936. opisana je nespecifična reakcija tijela na različite oblike stresa, što je označilo početak suvremenog istraživanja stresa. Danas znamo da stres uključuje psihološke, živčane i hormonske reakcije koje pomažu tijelu prilagoditi se teškim situacijama. Međutim, kada traje dugo ili se često ponavlja, može utjecati na san, apetit, tjelesnu aktivnost i metabolizam. Jedno područje koje znanstvenici istražuju jest njegova povezanost s razinama kolesterola i drugih lipida u krvi.

1. Priroda stresa
2. Stres i metabolizam
3. Upravljanje stresom
4. Često postavljana pitanja

Priroda stresa

Stres nastaje kada mozak prepozna podražaj kao prijetnju, preopterećenje ili situaciju koja zahtijeva brzu prilagodbu. Stresori mogu uključivati sukob, vremenski pritisak, financijsku nesigurnost, profesionalnu odgovornost, bolest, bol, ozljedu, infekciju, ekstremne temperature, buku, lišavanje sna, glad, intenzivan fizički napor ili iznenadnu promjenu okruženja.

Psihološki stres

Psihološki stres odnosi se na misli, emocije i procjenu situacije, dok fizički stres proizlazi iz stvarnog opterećenja tkiva i organa. Ekološki stres povezan je, na primjer, s bukom ili temperaturom, dok se socijalni stres odnosi na sukobe, izolaciju, radne ili ekonomske okolnosti. Često se različite vrste pojavljuju istovremeno, na primjer tijekom bolesti u kombinaciji s anksioznošću ili preopterećenost na poslu koja dovodi do nesanice.

Akutni i traumatski stres

Akutni stres je kratkotrajan i javlja se nakon specifičnog okidača, kao što su ispit, svađa, iznenadna bol ili naporan fizički napor. Epizodični akutni stres odnosi se na čestu ponavljanost takvih situacija bez dovoljno vremena za oporavak. Kronični stres traje tjednima, mjesecima ili godinama i može biti povezan s brigu o bolesnoj osobi, radom u smjenama, teškom obiteljskom situacijom ili stalnim osjećajem nedostatka kontrole. Traumatski stres razvija se nakon iznimno teške prijetnje i može potrajati čak i nakon što je događaj završio.

Eustres

Također se razlikuje eustres – oblik uzbuđenja koji potiče na djelovanje – od distresa, kada se zahtjevi doživljavaju kao prekomjerni i prate napetost, bespomoćnost ili iscrpljenost. Ista situacija može biti umjeren izazov za jednu osobu, a ipak ozbiljan stresor za drugu.

Glavni hormoni povezani sa stresom

Stres i metabolizam

Kada mozak prepozna prijetnju, tijelo aktivira živčani i endokrini sustav odgovorni za stresni odgovor. Adrenalin i noradrenalin ubrzavaju otkucaje srca, povećavaju budnost i brzo oslobađaju energiju, dok kortizol pomaže održati dostupnost glukoze i masnih kiselina. U kratkom roku to je koristan mehanizam jer priprema mozak i mišiće za djelovanje.

Međutim, kada se stres često javlja ili traje dugo, može narušiti osjetljivost na inzulin, povećati otpuštanje masnih kiselina, utjecati na funkciju jetre i poticati nakupljanje visceralne masnoće. Štoviše, kronični stres može neizravno poremetiti metabolizam kroz lošiji san, neredovite obroke, smanjenu tjelesnu aktivnost, pušenje, konzumaciju alkohola ili veću sklonost odabiru hrane s visokim udjelom kalorija.

Jedno područje koje može biti pogođeno je lipidni profil, koji uključuje ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride. U istraživanjima je teži ili dulji stres ponekad povezan s manje povoljnim ishodima, ali ta veza nije ista za svakoga. Povišen kolesterol može biti posljedica genetike, prehrane, prekomjerne tjelesne težine, hipotireoze, dijabetesa, bolesti bubrega, menopauze ili određenih lijekova.

Upravljanje stresom

Vrijedi početi upravljati stresom tako da prepoznate njegove glavne izvore i smanjite pritiske na koje možete realno utjecati. Postavljanje prioriteta, ograničavanje broja zadataka kojima se bavite istovremeno, redovito odmor i isključivanje nepotrebnih obavijesti mogu pomoći. San i tjelesna aktivnost također igraju važnu ulogu. Redovito vježbanje, prilagođeno vašim fizičkim sposobnostima, može smanjiti napetost i poboljšati kvalitetu sna, dok pretjerano intenzivni treninzi bez adekvatnog oporavka mogu povećati razinu stresa. Vrijedi održavati dosljedan raspored spavanja te navečer ograničiti rad, alkohol, prekomjernu konzumaciju kofeina i vrijeme provedeno pred ekranima. Vježbe disanja, opuštanje mišića, meditacija, odmor i provođenje vremena s voljenima mogu dodatno smanjiti napetost.

"Kronični stres nije izravan uzrok visokog kolesterola, ali može utjecati na mnoge metaboličke procese i svakodnevne navike koje su važne za lipidni profil. Adequatan san, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i učinkovito upravljanje stresom svi su čimbenici koji podržavaju kardiovaskularno zdravlje." Anna Zięba – nutricionistica

Često postavljana pitanja

Može li stres povećati razinu kolesterola?

Istraživanja sugeriraju da je kronični ili često ponavljajući stres kod nekih ljudi povezan s nepovoljnijim lipidnim profilom. Taj se učinak može rezultat i djelovanju hormona stresa i promjenama u načinu života koje prate produljeni stres.

Koji se hormoni luče tijekom stresa?

Kortizol, adrenalin i noradrenalin igraju najvažnije uloge. Ti hormoni mobiliziraju tijelo za djelovanje, povećavaju dostupnost energije i pripremaju ga za brzu reakciju.

Je li kratkoročni stres štetan?

Ne uvijek. Kratkoročni stres (eustres) može poboljšati koncentraciju i mobilizirati tijelo za djelovanje. Problem nastaje kada stres traje dugo ili se često ponavlja.

Kako kronični stres utječe na metabolizam?

Dugotrajni stres može narušiti osjetljivost na inzulin, povećati izlučivanje slobodnih masnih kiselina i potaknuti nakupljanje visceralne masnoće. Nadalje, često je povezan s lošijim snom, smanjenom tjelesnom aktivnošću i manje zdravim prehrambenim odabirima.

Je li visok kolesterol uvijek uzrokovan stresom?

Ne. Na razinu kolesterola utječu mnogi čimbenici, uključujući prehranu, tjelesnu težinu, tjelesnu aktivnost, genetsku predispoziciju, dob, kronična stanja i lijekove. Stres je samo jedan od čimbenika koji mogu utjecati na vaš lipidni profil.

Kako možete smanjiti negativan utjecaj stresa na tijelo?

Redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna, tehnike opuštanja, planiranje obveza i održavanje društvenih kontakata mogu pomoći. U slučaju kroničnog stresa, vrijedi se posavjetovati sa psihologom ili psihoterapeutom.

Pomaže li tjelesna aktivnost u smanjenju stresa?

Da. Redovito vježbanje može poboljšati vašu dobrobit, smanjiti napetost i potaknuti bolji san. Međutim, važno je da intenzitet vaših treninga bude prilagođen sposobnostima vašeg tijela jer prekomjerni napor bez odgovarajućeg oporavka može imati suprotan učinak.

Je li smanjenje razine stresa samo po sebi dovoljno za poboljšanje rezultata lipidnog profila?

Ne uvijek. Poboljšanje lipidnog profila obično zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i – ako je potrebno – liječenje koje je propisao liječnik.

Izvori:

• McEwen B. S. (2007). Physiology and neurobiology of stress and adaptation: central role of the brain. Physiological reviews, 87(3), 873–904. https://doi.org/10.1152/physrev.00041.2006
• Patterson, S. M., Gottdiener, J. S., Hecht, G., Vargot, S., & Krantz, D. S. (1993). Effects of acute mental stress on serum lipids: mediating effects of plasma volume. Psychosomatic medicine, 55(6), 525–532. https://doi.org/10.1097/00006842-199311000-00008
• Steptoe, A., & Brydon, L. (2005). Associations between acute lipid stress responses and fasting lipid levels 3 years later. Health psychology : official journal of the Division of Health Psychology, American Psychological Association, 24(6), 601–607. https://doi.org/10.1037/0278-6133.24.6.601