Kako dijeta utječe na razinu kolesterola?

Godine 1913. objavljeni su rezultati eksperimenata u kojima je prehrana bogata kolesterolom uzrokovala značajan porast razine kolesterola u krvi i promjene na stijenkama arterija kod zečeva. To je bio jedan od prvih eksperimentalnih dokaza koji povezuju prehranu, kolesterol i razvoj aterosklerotskih promjena, iako životinjski model nije omogućio izravnu ekstrapolaciju rezultata na ljude. Nadaljnja istraživanja pokazala su da na lipidni profil utječe ne samo količina kolesterola u hrani, već prije svega cjelokupni sastav prehrane.

dijeta – kolesterol

Značajke kolesterola
LDL kolesterol i HDL kolesterol
Prehrana i kolesterol
Prehrambeni čimbenici
Trenutne smjernice EFSA-e
Često postavljana pitanja

Značajke kolesterola

Kolesterol je masna tvar koja se prirodno nalazi u ljudskom tijelu. Ne osigurava energiju, ali je neophodan za stvaranje staničnih membrana, proizvodnju steroidnih hormona, žučnih kiselina i vitamina D. Većina kolesterola proizvodi se u tijelu, uglavnom u jetri, dok dio dolazi iz životinjskih proizvoda poput jaja, mesa, iznutrica i mliječnih proizvoda.

LDL kolesterol i HDL kolesterol

Kolesterol nije topiv u vodi, stoga se u krvi transportira u česticama koje se nazivaju lipoproteini. Pojmovi "LDL kolesterol" i "HDL kolesterol" ne opisuju dvije različite vrste kolesterola, već količinu iste tvari koju prenose različite čestice. LDL prvenstveno transportira kolesterol iz jetre u tkiva, a viša koncentracija LDL-a ukazuje na veću količinu kolesterola koji kruži u lipoproteinima niske gustoće. HDL je, između ostalog, uključen u prikupljanje kolesterola iz tkiva i njegov povratni transport u jetru.

Procijenjeni sadržaj kolesterola u određenim namirnicama

Proizvod	Kolesterol [mg/100 g]
Sirovo pileće jaje	~372
Sirov pileći jetrenjak	~345
Slan maslac	~215
Kuhani kozice, različite vrste	~211

Prehrana i kolesterol

kolesterol – vene

Prehrana utječe na razinu kolesterola mijenjajući proizvodnju lipoproteina u jetri, apsorpciju lipida u crijevima i brzinu kojom se LDL uklanja iz krvi. Visok unos zasićenih masnih kiselina može smanjiti apsorpciju LDL-a u jetri, zbog čega se razina LDL-a u krvi može povećati.

Prehrambeni čimbenici

Zamjena nekih zasićenih masti mononezasićenim i polinezasićenim mastima, koje se nalaze u maslinovom ulju, ulju repice, orašastim plodovima, sjemenkama i ribi, obično pomaže u snižavanju razine LDL-a. Topiva, viskozna vlakna iz zobenih pahuljica, ječma, mahunarki, povrća i voća smanjuju reapsorpciju sastojaka žuči i povećavaju njihovu izlučivanje, zbog čega jetra koristi više kolesterola za proizvodnju žučnih kiselina. Osim toga, specifična biljna aktivna spojeva mogu se "natjecati" s kolesterolom za apsorpciju u crijevu.

Trenutne smjernice EFSA-e

S druge strane, višak energije, visok unos dodanih šećera i alkohola može povećati proizvodnju triglicerida i lipoproteina vrlo niske gustoće u jetri. Prehrambeni kolesterol također može povećati razinu LDL-a, no reakcija se razlikuje, a EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) utvrđuje da su zasićene masti značajniji prehrambeni čimbenik koji utječe na njegovu koncentraciju.

Prema EFSA-i, masti bi trebale osigurati 20–35 posto ukupnog energetskog unosa iz prehrane kod odraslih. Za prehranu od 2000 kcal to odgovara otprilike 44–78 g masti dnevno. Preporučeni unos za linolnu kiselinu (omega-6 masna kiselina) iznosi 4 % energije, a za alfa-linolensku kiselinu (omega-3 masna kiselina) 0,5 % energije (ove se kiseline uglavnom nalaze u biljkama). U prehrani od 2000 kcal to iznosi otprilike 8,9 g, odnosno 1,1 g dnevno. Za odrasle je također utvrđen adekvatan unos od 250 mg kombinacije eikosapentaenoične i dokosaheksaenoične kiseline, tj. EPA i DHA (uglavnom iz ribe).

"Razinu kolesterola ne utječe samo količina kolesterola u vašoj prehrani. Vaša cjelokupna prehrana je daleko važnija – osobito vrsta masti koje jedete, adekvatan unos vlakana i održavanje zdrave tjelesne težine." Łukasz Domeracki – dijetetičar

Često postavljana pitanja

Uzrokuje li visok kolesterol uvijek loša prehrana?

Ne. Prehrana je jedan od ključnih čimbenika, no na razinu kolesterola utječu i genetika, dob, tjelesna težina, tjelesna aktivnost, zdravstvena stanja (npr. hipotireoza) i određeni lijekovi.

Podižu li jaja kolesterol?

Jaja sadrže mnogo kolesterola; međutim, za većinu zdravih ljudi, umjerena konzumacija ima manji utjecaj na razinu LDL-a od viška zasićenih masti u prehrani. Važna je cjelokupna prehrana.

Koja hrana pomaže u snižavanju LDL kolesterola?

Hrana bogata topivim vlaknima, kao što su kaše, ječam, mahunarke, povrće i voće, kao i orašasti plodovi, sjemenke, maslinovo ulje, ulje uljane repice i masna riba, mogu imati povoljan učinak.

Trebate li potpuno izbaciti masti iz prehrane?

Ne. Masti su bitan dio prehrane. Međutim, preporučljivo je ograničiti zasićene masti i zamijeniti ih mononezasićenim i polinezasićenim mastima.

Može li prehrana zamijeniti lijekove za snižavanje kolesterola?

Kod nekih ljudi promjene u načinu života mogu značajno poboljšati lipidni profil. Međutim, ako liječnik propiše lijekove, prehrana ih treba nadopuniti, a ne zamijeniti.

Koliko često trebate provjeravati kolesterol?

Učestalost testiranja ovisi o vašoj dobi, zdravstvenom stanju i individualnom kardiovaskularnom riziku. Kod zdravih odraslih osoba preporučuje se periodično obavljanje lipidnog profila prema preporuci liječnika, a češće kod osoba s povećanim rizikom.

Utječe li tjelesna aktivnost na razinu kolesterola?

Da. Redovita tjelesna aktivnost pomaže održati zdravu tjelesnu težinu, može poboljšati lipidni profil i jedan je od ključnih elemenata u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Izvori:

Asbaghi, O., Choghakhori, R., Ashtary-Larky, D., & Abbasnezhad, A. (2020). Effects of the Mediterranean diet on cardiovascular risk factors in non-alcoholic fatty liver disease patients: A systematic review and meta-analysis. Clinical nutrition ESPEN, 37, 148–156. https://doi.org/10.1016/j.clnesp.2020.03.003
Koch, C. A., Kjeldsen, E. W., & Frikke-Schmidt, R. (2023). Vegetarian or vegan diets and blood lipids: a meta-analysis of randomized trials. European heart journal, 44(28), 2609–2622. https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehad211
Chawla, S., Tessarolo Silva, F., Amaral Medeiros, S., Mekary, R. A., & Radenkovic, D. (2020). The Effect of Low-Fat and Low-Carbohydrate Diets on Weight Loss and Lipid Levels: A Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients, 12(12), 3774. https://doi.org/10.3390/nu12123774